Islamska zajednica odgovorno nosi terete krize- Intervju Muftije mostarskog za Preporod

Vijestii iz medžlisa

RAZGOVARAO: HASAN EMINOVIĆ

Aktuelna kriza izazvana pandemijom koronavirusa, uz evidentan zastoj na društvenoj sceni, utjecala je i na aktivnosti Islamske zajednice. O različitim aspektima djelovanja Islamske zajednice na području Muftijstva mostarskog za naš list govori mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović.

Preporod: Uvaženi muftija, Islamska zajednica je poštujući mjere kriznih štabova uspjela održati kontinuitet vjerskog života u vremenu pandemije korona virusa. Koliko je teško u ovom vremenu kušnje ispuniti misijsku odgovornost, posebno u povratničkim džematima?

Dedović: Izazov COVID-19 s kojim smo se suočili prije sedam mjeseci i koji i danas predstavlja opasnost, nametnuo je da se brojne životne aktivnosti i potrebe prilagode tome, pa i naš organizirani vjerski život. Svakako da je to ostavilo traga, te smo u ovom prilagođavanju morali štošta otkazati i prolongirati, hrabreći se vjerom, nadom i saburom da će Dragi Bog Svoje robove sačuvati, olakšanje im dati i na put istrajavanja u životu usmjeriti. Hvala Bogu da je trudom i pregalaštvom imama, hatiba i džematskih odbora očuvano organizirano obavljanje namaza u džematu, da je tim ibadetom kao i drugim sadržajima u našim džamijama davana značajna duhovno-moralna i psihološka podrška muslimanima da se lakše nose s ovom kušnjom. Važno je naglasiti da se Islamska zajednica na odgovoran način, u svim segmentima svoga djelovanja, ponijela u ovoj krizi, brinući se na prvome mjestu o zdravlju i životu muslimana, pružajući im potrebnu duhovnu snagu i okrepu te, u skladu sa svojim mogućnostima, materijalno pomažući najranjivije grupe stanovništva. Iz ličnog iskustva u gradu i regiji gdje ostvarujemo svakodnevne kontakte sa različitim subjektima iz javne i društvene sfere, mogu kazati da je takav odnos prema kušnji koju živimo, lijepo prepoznat i korektno istaknut. Želim kazati da smo kroz kontakte, komunikaciju i rad naših organa upoznati sa svim poteškoćama koje je virus korone donio i već ih ostavlja, i da tragamo za rješenjima koja su realna.

Preporod: Društveni poremećaji i krize prisutni su u današnjem svijetu. Možemo istaći ekonomsku i socijalnu nesigurnost koja neminovno utječe i na zajednicu vjernika. Kakva je situacija na području Muftijstva mostarskog u tom pogledu?

Dedović: Neke sredine poput Mostara, Blagaja, Počitelja, Stoca, Trebinja koje su prepoznatljive s bogatom kulturno-historijskom baštinom i prirodnim ljepotama, a što privlači goste iz čitavog svijeta, su jako pogođene ovogodišnjim nepovoljnim razvojem situacije na planu turizma. Privredna grana turizma je značajna za Hercegovinu, i zadnjih godina je u lijepoj ekspanziji. Veliki broj ljudi je svoju egzistenciju nalazio u tom sektoru. Islamska zajednica je, također, značajno participirala u turizmu, stavljajući svoje potencijale u funkciju privlačenja domaćih i stranih gostiju, a jedan dio vakufskih objekata u starim gradskim jezgrama iznajmljen je za te svrhe. Studentski hotel, u vlasništvu Medžlisa Mostar, dijelom je bio u funkciji turističkih aranžmana. Sve pomenuto je donosilo značajne materijalne benefite. Sada je to sve u zastoju i, naravno, valja nam osigurati nesmetan rad naših organizacionih jedinica i sačuvati radna mjesta u njima. Imajući u vidu da je naše Muftijstvo jako razuđeno, da muslimansko stanovništvo nije toliko brojno u odnosu na tako veliki geografski prostor, a suočeni sa političkim i nacionalnim opstrukcijama u mnogim sredinama, gdje su rijetke prilike zapošljavanja Bošnjaka u državnoj službi i javnim preduzećima, naši ljudi se doista suočavaju sa problemima osiguravanja dostojne materijalne egzistencije za svoje porodice. Pa, ipak, imajući na umu šta je sve prošao naš narod na ovim prostorima, podižući svoje domove i život iz pepela, u tjesnacu između dva velika nacionalizma, ne gubim nadu i molim Boga da nas učvrsti u vjeri i daruje nam snagu da nikad ne posustanemo u čuvanju historijskih korijena i međaša.

Saradnja doprinosi relaksaciji odnosa i jača atmosferu povjerenja

Preporod: Uloga Islamske zajednice u svim društvenim procesima uvijek je bila od velikog značaja za naš narod. Odgovornost i briga koju je Islamska zajednica pokazala u vremenu pandemije je naišla na pozitivne reakcije. Međutim, primjetno je da neki akteri na javnoj i društveno-političkoj sceni nedogovornim izjavama i istupima, bez adekvatnih argumenata, prozivaju i atakuju na Islamsku zajednicu. Kako komentarišete te pojave?

Dedović: Islamska zajednica i mi ovdje, na području Muftijstva mostarskog, bavimo se dugoročnim procesima, onim što je važno za ono što dolazi, što je sutrašnjica i što je budućnost. Ne bavimo se mi dnevnom politikom, niti se služimo populizmom da bismo se svidjeli nekome i prikupili neke jeftine poene. A to, nažalost, danas izbija u prvi plan. Ono što radimo, ne radimo ad hoc, već zasnivamo na prethodnom planiranju, procjeni i savjetovanju. U ovu našu misijsku obavezu ne unosimo ništa lično, ali čuvamo dignitet i autoritet časne ahmedije i emaneta koji smo preuzeli. Žalosti nas kad vidimo koliko su naši ljudi nerijetko neuviđavni i spremni da svoje vrijednosti banaliziraju. Od drugih, naših komšija i susjeda se ima štošta naučiti.

Ovaj naš prostor je vrlo specifičan, u mnogim sredinama sa deficitom bošnjačkog političkog, kulturnog i humanitarnog djelovanja pa sav taj teret neminovno pada na pleća Islamske zajednice, naših vrijednih imama na terenu, predsjednika medžlisa i malobrojnih aktivista. Oni su ti koji zajedno s nama imaju pregled terena i najoptimalnijeg načina djelovanja na određenom prostoru. Zato nije korektno da neko, a ko ne dijeli sudbinu života u tim vrlo izazovnim sredinama i ne poznaje tamošnje javne i društveno-političke prilike, dođe jednom ili dva puta u godini, bez da se konsultuje sa Zajednicom, provodi neke aktivnosti za koje je on iz nekog ličnog razloga procjenio da trebaju tamo. Navodim konkretan primjer gatačko-bilećkog imama hadži Sadeta ef. Bilalića koji je uz svoju porodicu jedini Bošnjak u gradu (tzv. Metohiji). Dobodošao je svako ko želi dati konstruktivnu kritiku s ciljem unapređivanja našeg i rada svih naših organa, da učvršćujemo temelje zgrade, ali nećemo propustiti priliku da ukažemo kada vidimo da neko pod izlikom popravljanja stanja ustvari, naivno ili namjerno, radi na urušavanju onoga što je urađeno i uspostavljeno kao red, sistem i poredak. Moramo se naučiti da poštujemo institucije i njihovo poslanje. Primjetno je, nažalost, kako danas mnogi sebi daju olahko za pravo da sve ocjenjuju i procjenjuju. Posebno vjeru i politiku. Ipak, to traži više znanja, čitanja, mudrosti i iskustva.

Preporod: Vaša saradnja sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve u Hercegovini je na visokom nivou međusobnog razumijevanja. Prije par mjeseci sa Vladikom Dimitrijem posjetili ste jamu Čavkaricu i Korićku jamu, mjesta stradanja nedužnog civilnog stanovništva i potpisali zajedničku izjavu za javnost. Nedavno ste se susreli i sa novim mostarskim biskupom Palićem. Koliko, po Vašem mišljenju, vjerske zajednice mogu doprinijeti poboljšanju ukupnog društvenog ambijenta u našoj domovini?

Dedović: Spomenuta zajednička posjeta i naklon žrtvama imala je opravdanje iz više razloga. Hercegovina jeste pravo mjesto gdje se ona trebala desiti, imajući u vidu strašna stradanja i zločine koji su se desili nad nevinim ljudima u Drugom svjetskom ratu na tom prostoru. Čavkarica je paradigma bošnjačkog stradanja i najbrutalnijeg zločina kojeg su počinili četnici, a Korićka jama je jedno od stratišta i stradanja Srba od strane režima NDH-a u kojem su, nažalost, participirali i neki pripadnici bošnjačkog naroda. Posmrtni ostaci žrtava Čavkarice, nakon toliko čekanja i nemara, trebaju naći dostojan ovozemni smiraj.

Prošlost ne možemo izmijeniti, ali možemo činiti ono što će imati ljekovito svojstvo uzimanja pouke iz besmislene spirale stradanja i jednog i drugog naroda te smo, kao vjerski predvodnici muslimanskog i pravoslavnog naroda u Hercegovini, odlučili da poduzmemo ovaj korak, bez utjecaja bilo koga sa strane na tu gestu, sačinjavajući pri tome zajedničku izjavu u kojoj smo, između ostalog, naglasili da smo tu posjetu realizovali u čistoj namjeri da mlade generacije osvijestimo i ohrabrimo da žive u miru, poštovanju i toleranciji s pripadnicima drugih nacija i vjera s kojima dijele zajednički prostor i sudbinu života u različitosti, te da ohrabrimo i sve strukture društva i pojedince u njemu da svojim djelovanjem, javno iskazanom riječju, pisanim djelima i tekstovima doprinose miru i suživotu, suzbijajući mržnju i nepovjerenje među narodima u javnom diskursu.

Posjeta novoimenovanom mostarsko-duvanjskom biskupu mons. Petru Paliću, koji je nakon 28 godišnjeg stolovanja mons. Perića došao na čelo hercegovačkih biskupija, izraz je nade i prilike da će se promjene desiti i dati podstrek poboljšanju međureligijskog dijaloga.

Sigurni smo da bi tim iskorakom i otvaranjem bio dat pozitivan poticaj i ukupnoj društvenoj klimi i javnoj sceni, jer smo tome svjedočili u nekim ranijim aktivnostima i prilikama gdje je međureligijska saradnja doprinosila relaksaciji međunacionalnih odnosa i jačanju atmosfere povjerenja.

Islamska zajednica će ostati posvećena brizi za državu i njenu izgradnju

Preporod: Početkom prošlog mjeseca (oktobra) u Ljubinju ste promovisali monografiju “Vakufi hadži Ahmed-age i Mustafa-age – osnove nastanka i razvoja kasabe Ljubinje krajem 16. i tokom 17. stoljeća”, autora hafiza Hase Popare i skrenuli pažnju našoj javnosti na ta, skoro zaboravljena, područja. Očekujete li da će ovo biti poticaj da se naš narod bolje upozna sa neiscrpnim kulturno-historijskim blagom koje imamo?

Dedović: U toj namjeri smo i radili pripremajući publiciranje ovog važnog djela koje donosi nove podatke o nastanku i razvoju Ljubinja, bazirane na prvorazrednim arhivskim izvorima i dokumentima iz osmanskog perioda. Na temelju tih dokumenata i prvi put objavljene vakufname Mustafe-age Kozlića (Ljubinca) došli smo do potpuno novih podataka o njegovoj visokoj službi na Carskom dvoru (bio ministar finansija), njegov vakuf u gotovom novcu je premašivao sve druge u Hercegovini, Kur’an koji se čuvao u njegovoj džamiji najstariji je prijepis Kur’ana koji se danas čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Objavljivanjem ovoga rada i njegovom promocijom u Mustafa-aginoj džamiji, klanjanjem džume-namaza u Ljubinju, s džematom vrlo aktivnih Ljubinjaca predvođenih Tahir efendijom Taslamanom i profesorom Ahmetom Pelkom, željeli smo dati podstreka raseljenim Ljubincima, ali i drugima da se okrenu izučavanju našeg duhovnog stabla i kulture u tom kraju, koje je nekada bilo tako razvijeno s čvrstim korijenima. Naravno, nimalo povoljne povijesne prilike, upadi, pljačke, ratovi i razaranja uskoka i hajduka ostavili su strašne posljedice na brojnost Bošnjaka i tragove njihove duhovne i materijalne kulture.

Današnja, iako malobrojna, zajednica Bošnjaka Ljubinja je dobro organizirana i uradila je dosta na obnovi. Nadam se da će aktivnost Muftijstva na polju izdavačkih projekata – a do sada je objavljeno više knjiga, monografija, zbornika i godišnjih publikacija – biti obogaćivana i razvijana i u svim drugim organizacionim jedinicima i ustanovama.

Raduje nas da smo na tom polju napravili iskorake. Na tom putu imamo nijjet da nastavimo djelovati, podstičući i podržavajući naučno-istraživački i pisani rad naših autorā koji obrađuju neistražene i nepoznate teme koje osvjetljavaju našu povijest na ovim prostorima i sve bitne segmente u identitetu jednog naroda. U tom kontekstu ustanovili smo i godišnju nagradu “Fevzi Mostarac” koja je ove godine dodjeljena hfz. Hasi Popari.

Preporod: U toku je predizborna kampanja za lokalne izbore. Islamska zajednica permanentno poziva građane na učešće u izborima. U brojnim sredinama na području Muftijstva mostarskog, poput Stoca, Čapljine i općina u istočnoj Hercegovini Bošnjaci su marginalizirani i nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava. Koliko bi eventualni uspjeh na predstojećim izborima olakšao život povratnicima?

Dedović: Treba napraviti razliku između općinā u istočnoj Hercegovini, Nevesinja, Gacka, Bileće, Trebinja, Neuma, Ljubinja, Berkovića, te Ljubuškog u Zapadnoj Hercegovini gdje Bošnjaci već nekoliko izbornih ciklusa nemaju političke predstavnike u lokalnim općinskim vijećima i ovih drugih općina poput Stoca, Čapljine, Prozora, Glamoča, Duvna i Livna gdje Bošnjaci imaju političke predstavnike s različitim kapacitetom i utjecajem na političke procese i odluke koje se donose. Političko predstavljanje, pa makar i na simboličkom nivou, ima značaj i potvrđuje da smo politički narod u datoj sredini, stoga je izuzetno važno da politički predstavnici Bošnjaka daju svoj maksimum u organiziranju naroda da se to i postigne. Takav predstavnički glas dovodi nas u poziciju da smo u toku s procesima, da smo akteri na javnoj sceni. Islamska zajednica ima svoj kapacitet i ograničene mogućnosti i ne može raditi nečiji tuđi posao, a mi ćemo uvijek ostati posvećeni brizi za državu i njenu izgradnju.

Mostar zaslužuje više i bolje

Preporod: Mostarci će nakon 12 godina ponovo imati priliku birati svoje političke predstavnike. Fokus Međunarodne zajednice, ali i naše bosansko-hercegovačke javnosti usmjeren je na Mostar. Kako Vi gledate na budućnost Mostara?

Dedović: Izbori u Mostaru su prilika da se promijeni paradigma grada uređenog isključivo po etničkom modelu. To bi bio snažan signal i za ostatak države, jer Mostar još uvijek odražava tu jednu šarolikost i raznolikost bosanskohercegovačkog društva, naroda, vjera, jezika i kultura. Ta prepoznatljiva civilizacijska raskoš Mostara, pokušala se ratom, etničkim čišćenjem i stvaranjem podijeljenog grada uništiti. Nije im pošlo za rukom. Ostali su vidljivi ožiljci koji se liječe. Tako nas bole, u ratu srušene, a još uvijek neobnovljene velike građevine u srcu grada koje u svijet šalju sliku nemara i nebrige. A još nas više zabrinjava što mladi ljudi nemaju perspektivu da svoju budućnost vide u svom gradu, a ne negdje u dalekom svijetu.

Nove mlade generacije Mostara žele živjeti u miru, sigurnosti, u gradu koji ima ogroman privredni, ekonomski, turistički, prirodni, kulturni i klimatski mediteranski potencijal da bude jedno lijepo i poželjno mjesto za život. On to sada nije, jer je u blokadama i zastoju. Mostar uistinu zaslužuje više i bolje. To prepoznaju dobronamjerni prijatelji i sa Istoka i sa Zapada, i mislim da bi se brzo pokrenuo iznađe li se politički dogovor u budućem Gradskom vijeću. Zato su važni ovi izbori koji će omogućiti zakonodavnu vlast koja će raditi u interesu grada i svih njegovih stanovnika. Ona treba donijeti kvalitetne razvojne dokumente i ozbiljno raditi na kreiranju pozitivne društvene klime, što će Mostar staviti na mapu interesovanja i ulaganja u sektor turizma. Snažan zamah religijskom turizmu mogu dati vjerske zajednice grada jer je tu sjedište mostarskog muftije, mostarsko-duvanjskog biskupa i episkopa Zahumsko-hercegovačkog i primorskog. To je jedan veliki religijski potencijal koji bi, ako se ozbiljno stavi u središte interesovanja, mogao mnogo doprinijeti miru, razvoju i napretku.

Da bi se sve to omogućilo, potrebno je da Mostar nakon ovih izbora bude multietnički grad s jednakim mogućnostima za sve njegove narode i građane. Nadam se i vjerujem da ćemo se izboriti za takav Mostar!

IIN Preporod, 1. novembar 2020. godine

Podijeli sa prijateljima

Odgovori