Preporuke Islamske zajednice, Agencije za halal i INZ-a u vezi klanja kurbana

Vijestii iz medžlisa

Predstavnici IZ, Agencije i Instituta priredili su, uoči praznika svih muslimana, 31. jula ove godine, edukativni tekstualni, foto i video materijal za sve one koji namjeravaju obaviti vjerski obred klanja kurbana, a žele da ga provedu pridržavajući se zdravstvenih i vjerskih propisa.

Postupak halal klanja

– Upravo zbog primjene svih šerijatskih, ali i zdravstvenih propisa, kurbansko meso se smatra “najhalalnijim”, a propisi klanja kurbana su osnova za definiranje halal-standarda, ističe mr. Damir Alihodžić,  direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete u Bosni i Hercegovini.

On ističe da životinja namijenjena za klanje mora imati potvrdu o pregledu veterinara, ali da i prije klanja ne smije biti hranjena hranom koja ima primjese drugih životinja, sedativa, hormona rasta ili sličnih pripravaka. Propisano je i u kakvom stanju životinja mora biti prije klanja, ali i ko je osoba i na kakav način može pristupiti samom klanju.

Propisi halal klanja određuju i zabranu mučenja životinje prije klanja, upotrebu drugih “pomagala”, ali i konkretan način ubijanja, te postupke koji slijede.

– Postupak halal klanja podrazumjeva da će klanje životinje biti provedeno nakon što je životinja sputana i položena na lijevu stranu, po mogućnosti okrenuta prema Kibli, u postupku koji ne bi trebao trajati duže od dvadeset sekundi, za vrijeme kojeg osoba koja vrši klanje treba izgovoriti riječi “Bismillah” i “Allahu ekber”, što znači “U ime Allaha” i “Allah je najveći” (U ime Boga, Bog je najveći), te ne smije spomenuti bilo čije drugo ime za vrijeme procesa, jer u protivnom postupak neće biti halal, a ime Allaha treba biti pomenuto za svaku pojedinačnu životinju, ističe Alihodžić.

O halal klanju govori direktor Agencije za halal certificiranje mr. Damir Alihodžić:

Građani se posebno pozivaju na oprez prilikom nabavke (kupovine) životinja namijenjenih za klanje kurbana, njihovu prateću zdravstvenu dokumentaciju, obzirom na povećan broj životinja (ovaca, krava) oboljelih od bruceloze.

Važno je biti svjestan činjenice da je bruceloza bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, te da kao i u broju oboljelih životinja, i broj oboljelih ljudi raste. Zato životinje koje su namijenjene za kurban i koje se namjeravaju privesti klanju moraju biti zdrave i obilježene ušnim markicama.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već treću godinu zaredom provodi javno-zdravstvenu kampanju podizanja svijesti i davanja na značaju zdravstvenom aspektu pravilnog klanja kurbana, obzirom na moguće negativne posljedice.

– Ukoliko ne ispoštujemo osnovne veterinarsko-zdravstvene i higijensko-sanitarne uslove, možemo očekivati negativne posljedice koje se mogu reflektirati na zdravlje ljudi, zdravlje drugih životinja, ali i negativan utjecaj na okolinu, ističe dr.vet.med. Muhamed Gladan, rukovoditelj Veterinarskog zavoda u okviru Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

On dodaje da meso zaklanih kurbana, prema tradiciji dolazi do velikog broja ljudi, te obzirom da je u “javnoj potrošnji” predstavlja veliki rizik i može predstavljati veliki problem kako za onog koji kolje kurban, tako i za one koji konzumiraju meso.

O zdravstvenim aspektima klanja govori dr. Muhamed Gladan:

Dr. Gladan ističe da organizovano klanje kurbana, u organizaciji IZ, podrazumjeva kontinuiranu brigu o šerijatskim, ali i zdravstvenim aspektima klanja kurbana, te se u tom slučaju klanje provodi u za to osposobljenim objektima, uz stručni nadzor i poštovanje kako šerijatskih, tako i zdravstvenih mjera.

Važno zdravstveno pitanje otpada

– Važno pitanje je i postupanje sa organskim otpadom. Nejestivi dijelovi tkiva, odbačeni organi i općenito sav klaonički otpad koji se javlja nakon klanja životinja predstavlja veliku opasnost za pojavu i širenje zaraznih bolesti. Sav taj otpad bi trebalo neškodljivo uništiti ili adekvatno zbrinuti, ističe dr. Gladan.

On je istakao i potrebu naglog hlađenja mesa nakon klanja, pogotovo uzevši u obzir činjenicu da je ove godine kurban tokom najtoplijeg perioda godine, ali i samoj “isporuci mesa krajnjim korisnicima”, koja se najčešće radi u najlon-kesama, zbog čega meso, uglavnom nedovoljno ohlađeno, vrlo brzo gubi boju, miris, pa i okus.

Također, ustanove i organizacije koje će primati donacije kurbanskog mesa trebaju pripremiti odgovarajuće skladišne prostorije, sa odgovarajućim kapacitetima za skladištenje kurbanskog mesa. Prostorije za skladištenje kurbanskog mesa trebaju prethodno biti očišćene i dezinficirane, sa mogućnošću hlađenja, odnosno postizanja odgovarajućeg temperaturnog režima (do četiri stepena Celziusa) za skladištenje kurbanskog mesa.

Iz INZ-a napominju da, također, svim organizacijama i ustanovama stoje na raspolaganju u pogledu savjeta i pripreme skladišnih prostorija za prijem kurbanskog mesa, a INZ ima namjeru da redovno obavještava javnost o tome koje organizacije ili ustanove primaju donacije kurbanskog mesa uz osigurane zdravstvene uvjete.

Klaonice i pojedinci koji će vršiti organizovano klanje, trebaju na vrijeme izvršiti pripreme za sve aktivnosti, odnosno očistiti i dezinficirati prostoriju namijenjenu za klanje, očistiti i dezinficirati opremu i materijal koji će se tom prilikom koristiti, pripremiti čiste posude za meso, pripremiti posudu ili kontejner za otpad životinjskog porijekla, te pripremiti lokaciju za odlaganje otpada životinjskog porijekla.

Važno je znati da je pravilno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla obaveza i prema vjerskim propisima, ali i prema postojećoj zakonskoj regulativi. Ukoliko je to moguće treba angažovati higijeničarsku službu za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla.

– Nije u redu da se odluči zaklati kurban, a onda ne pristupiti tom cijelom i kompleksnom procesu bez dovoljno ozbiljnosti, sa pridržavanjem svih propisa, jer propuštanje bilo kojeg dijela procesa može značiti veliku štetu i problem za više ljudi, a to je onda sušta suprotnost namjere samog klanja kurbana, ističe dr. Gladan.

Podijeli sa prijateljima

Odgovori