Tragom prošlosti- “Stara džamija” na Zlatama

Vijesti Vijesti iz džemata Vijestii iz medžlisa

Piše: Semir-ef. Jahić

Dok pišemo o objektima, nedostupnim stvarnosti, uz malo truda dobijemo sliku ukrašene prošlosti. Sadašnjost je sasvim iskrena i dostupna ako njenu prošlost učinimo nezaboravnom i pristupimo željama novoizgradnje.  Upravo otuda je važno da ostavimo barem pisani trag. Naredni redovi precizno govore o trganju od zaborava prvog vjerskog objekta na ovim prostorima.

Dolaskom islama na područje Bosne i Hercegovine obilježio je jedan novi momenat u našoj povijesti. Pored bogate kulture, period koje su Osmanlije donijele sa sobom slobodno možemo nazvati i gradnjom mnogobrojnih džamija. Jedna takva džamija je nikla i u jablaničkom naselju Zlate. Zlate su selo koje se nalazi oko 2 kilometra od Jablanice uz regionalni put koji spaja općinu Jablanica sa općinama Posušje i Tomislavgrad, nedaleko od desne obale rijeke Doljanke. Pored puta koji vodi u selo postojala je džamija, od strane mještana nazvana „stara džamija“, sagrađena na lokalitetu „Ždrionice“. Tačne podatke o datumu izgradnje džamije nemamo, sem usmene predaje da je džamija veoma stara i da ju je sagradila nama nepoznata žena iz Mostara. Džamija na Zlatama je prva džamija za koju se zna da je postojala na području Jablanice. Građena je od lomljenog kamena, pokrivena pločom bez munare. Prostranog enterijera, dimenzija 8*8 metara sa velikim predulazom (hajatom) i klanjačkim prostorom. Uz džamiju pomenuta žena je uvakufila livadu veličine 4 duluma na kojoj je postojalo nekoliko starih nišana bez natpisa. Pretpostavlja se da to bilo lokalno mezarje. U džamiji su vršene vjerske aktivnosti, što možemo jasno vidjeti iz sidžila konjičkog kadije Bekir-efendije koji svojom muraselom od 14. ševvala 1285. godine (28. januara 1869. godine) ovlašćuje imama na Zlatama da može vjenčati Zejnebu Honđo za Saliha Jusića iz Jablanice i da za to vjenčanje ne postoji nikakva zakonska smetnja. Prema ovom sidžilu možemo vidjeti da je džamija egzistirala prije 1869. godine. Džamija biva aktivna sve do 1926. godine kada se Ibrahim-ef. Honđo razbolio i preselio se kod kćerke u Donju Jablanicu i time prestaju sve aktivnosti u ovoj džamiji. Vremenom će zub vremena izjesti džamiju, te će se početi urušavati. Srušena je 1932. godine. Još jedan poznat podatak koji znamo jeste da se drvena konstrukcija ove džamije prenijela za gradnju munare uz džamiju u Jablanici sagrađena 1912. godine, a munara 1936. godine. Zidine ove džamije i harem oko nje su bili vlasništvo Islamske zajednice prema podacima koje navodi Hivzija Hasandedić. Promjene vlasti na ovim područjima nije zaobišlo ni ovu džamiju tako da procesom nacionalizacije u bivšoj SFRJ zemljište na kojem je bila ova džamija i livada oko džamije je otuđeno od islamske zajednice i nacionalizovano kao vlasništvo države. Danas na lokalitetu postoji romsko mezarje, te je vlasnik zemljišta općina Jablanica.

Imami za koje se pouzdano zna da su vršili vjerske aktivnosti u ovoj džamiji su: hodža Palić, Bećir-ef. Malović, Jusuf-ef. Malović, te posljednji Ibrahim-ef. Honđo koji je živio u Divoj Grabovici.

Prema usmenim predanjima naselje Zlate za vrijeme turske uprave bilo veoma slabo naseljeno mjesto. Prema poznatim predanjima na prostoru ovog naselja su živjele porodice Lindže od kojih su postali Šipčići i Begići. Porodice Begića i danas možemo naći na području naselja Zlate. Spominje se još da su živjeli Šašići, Rogonjići i Vule. Šašići danas se smatraju domicilnim stanovnicima ovog mjesta.

Početkom ove godine, Medžlis Islamske zajednice Jablanica je počeo raditi na obilježavanju i čišćenju ovog lokaliteta kako bi konzervirao zidine ove džamije, te uputio u proceduru zahtjev za proglašenje ostataka džamije nacionalnim spomenikom, koji će služiti kao podsjetnik na davna vremena i početke institucionalnog obavljanja vjerskih aktivnosti na ovim područjima.

Naselje Zlate je danas jedno od većih i naseljenijih staništa na području općine Jablanica gdje prema popisu iz 2013. godine postoji 95 domaćinstava. Specifičnost ovog naselja jeste da se najbrže statistički širi i naseljava nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu. Tako prema popisu iz 1991. godine na području ovog naselja živjelo je samo 30 porodica.

Krajem ramazana, 1441. hidžretske godine naselje je dobilo novi funkcionalniji mesdžid sa pratećim objektima, izgrađen od strane Medžlisa Islamske zajednice Jablanica, uz pomoć MFS Emmaus Doboj potpomognuti organizacijom Sharjah Charity iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Uspjeli su finansirati veći dio izgradnje mesdžida na Zlatama. Izgradnjom ovog mesdžida djelomično je ispravljena nepravda prema žiteljima naselja kojem su bivše vlasti nepravedno oduzele zemljište na kojem je sagrađena džamija.

Podijeli sa prijateljima

1 razmišljanje na “Tragom prošlosti- “Stara džamija” na Zlatama

Odgovori